![]() |
Fronteira entre balibo ho Indonesia |
![]() |
Fronteira entre balibo ho Indonesia |
Balibo sai fatin ida ne'ebé
populasaun sira mak gravadas episódio
ida ne ' ebé istóriku relasaun Tinor Leste-Indonézia, ne'ebé liu husi
deklarasaun balibo, ne ' ebé proklama ona iha loron 30 fulan novembru tinan
1975, ema barak sosiedade timoroan sira nian hakarak integra-an ho indonesia. Balibo nia naran sai mós atração
espesiál, tanba ne ' e, tuir akordu ho lima filme Balibó produsaun Arenafilm
Austrália no prezide husi Robert Connolly, Balibo ne ' e atu hala ' o 5 rede
televizaun austrália nian mate nu ' udar cobria notísia ne ' e. Filme ne ' e sai nu ' udar controversa
no bandu iha indonézia, tanba nia mak haree ba deskobre sira loke kanek
integrasaun Timor-Leste iha indonézia, liu-liu asosiadu ho envolvimentu forsa
Espesiál husi TNI iha kazu mate equipes lima televizaun.
Atu alkansa Balibo dili nian,
pelumenus, lori 3.5 oras estrada liu hosi estrada sinuosas no bee iha rai-koak
durante da costa leste ba Batu Gade. Atu
Batu Gade ne ' e, kareta ne ' e desviado ba karuk sa ' e planalto, ne ' ebé
localiza sidade Balibo. Nune ' e
mós atu halo emisaun ba Dili-Stone Gade, viajen ba Balibo, aleinde ne ' ebé
difisil, sinuoso tebes no nakonu ho rai-koak no, ocasionalmente espoin ba rai
monu no fatuk ba foho ki ʼ iha fat-fatin. Ho
kondisaun estrada menus konfortável, la ' ós estranhar ne ' ebé membru ida husi
ita nia grupu iha vomitar tanba la-bele tesi xoke.
Iha dalan ne ' ebé hodi sa ' e, uma ai momoos hela palma la trata no prédios abandonadu, maske balu mós hatudu ba ita husi destruisaun.
Iha dalan ne ' ebé hodi sa ' e, uma ai momoos hela palma la trata no prédios abandonadu, maske balu mós hatudu ba ita husi destruisaun.
Nune ' e iha sira-nia sidade
Balibo, mós fatal iha monumentu ba daruak formuláriu nian ida kona-ba
deklarasaun Balibo enluvada estatua Timor mane ida ne ' ebé segurando bandeira
ida ea corda sabir colarinho. Lokalizasaun
Deklarasaun Balibo monumentu ne ' e estrategicamente foho ki ʼ ik rua horik iha
no dalan prinsipál entre Maleno (sidade molok Maliana) no Batu Gade. Tanba ninia lokalizasaun estratéjika
iha ne ' e, ida ne ' e hala ' o tiha ona dala barak sanak jazida ida ne ' ebé
legalmente. Ema sé mak bele harii
iha foho menguasa liu tara fatuk boot fásil atu kontrola rejiaun ne ' e. La ' ós surpreza, iha foho ki ʼ ida
iha ne ' ebé forte portugés sira (oras ne ' e la uza hanesan fatin ida atu harí
torre telekomunikasaun), enkuantu iha foho ki ʼ sei uza de ' it hanesan
edifísiu residenciais no cemitérios.
Deklarasaun Balibo monumentu
harii hodi komemora ditandatangainya deklarasaun ne ' ebé apoia ba integrasaun
Timor-Leste ho indonézia husi partidu polítiku haat ne ' ebé Associação Popular
demokrátika timorense (Apodeti) lidera hosi Arnaldo dos Reis Araújo no José
Fernando Osario Soares, União Demokrátika Timorense (UDT) líder Francisco
Xavier Lopes da Cruz hosi Domingos Olivera, SIDADE (Klibur Oan Médiu Aswin)
líder Oin – José Martin no lideransa partidu Trabalista ba Barao.
Tuir Hendro Subroto iha ninia livru "Husu Ba Testemunña integrasaun luta Timor-Leste" parte haat notifika integra ho indonézia dilandasai de ' it no hahalok a ' at iha tempu okupasaun portugál nian, liu hosi liman ba Fretilin (Frente Revolucionária de Timor Lesta independénsia) ne ' e iha poder.Deklarasaun Balibo nian ne ' e nian objetivu atu kombate afirmasaun katak desencadeou independênsia unilaterál Fretilin iha loron 28 fulan novembru tinan 1975, no estabelese "repúblika demokrátika Timor-Leste".
Tuir Hendro Subroto iha ninia livru "Husu Ba Testemunña integrasaun luta Timor-Leste" parte haat notifika integra ho indonézia dilandasai de ' it no hahalok a ' at iha tempu okupasaun portugál nian, liu hosi liman ba Fretilin (Frente Revolucionária de Timor Lesta independénsia) ne ' e iha poder.Deklarasaun Balibo nian ne ' e nian objetivu atu kombate afirmasaun katak desencadeou independênsia unilaterál Fretilin iha loron 28 fulan novembru tinan 1975, no estabelese "repúblika demokrátika Timor-Leste".
Ida ne ' e monumentu oras ne '
e lao ' os iha komarka laran, esplikasaun monumentu ida ne ' e la ona paresér
ne ' ebé iha, iha lia-loos, graffiti iha parte oin-oin ba monumentu. -Ne ' e hanesan parte husi Indonesia,
iha frente monumentu ida ne ' e iha edifísiu ida ne ' ebé documentando
informasaun oin-oin muzeu kona-ba prosesu integrasaun Timor-Leste no
deklarasaun Balibo nian.
Iha filme Balibó 5, iha área ba an ona iha monumentu ne ' e ne ' ebé kalkula iha 5 tripulantes rede televizaun austrália colhidos mo mate, bainhira soldadu indonesia n ' ebe luta ho Fretilin. Tanba ne ' ebé mak ha ʼ u hatete loloos ba desesperada? Tanba tuir loloos karik ema nain lima, to ' o rasik ninian partidu atu husik Balibo Fretilin tebes no kria perigu ba sira-nia seguransa. Maibé atu nune ' e hetan notísia eskluzivu no hau fiar katak nu ' udar jornalista sei la sai alvu tiros, sira balu ne ʼ ebá to ' o ikus liu, sira kaer iha konflitu ne ' ebé remata sira nia moris iha loron 16 fulan-outubru tinan 1975.
Iha filme Balibó 5, iha área ba an ona iha monumentu ne ' e ne ' ebé kalkula iha 5 tripulantes rede televizaun austrália colhidos mo mate, bainhira soldadu indonesia n ' ebe luta ho Fretilin. Tanba ne ' ebé mak ha ʼ u hatete loloos ba desesperada? Tanba tuir loloos karik ema nain lima, to ' o rasik ninian partidu atu husik Balibo Fretilin tebes no kria perigu ba sira-nia seguransa. Maibé atu nune ' e hetan notísia eskluzivu no hau fiar katak nu ' udar jornalista sei la sai alvu tiros, sira balu ne ʼ ebá to ' o ikus liu, sira kaer iha konflitu ne ' ebé remata sira nia moris iha loron 16 fulan-outubru tinan 1975.
Atu reklama katak nia be husi
militár indonézia oho no violasaun direitus umanus no liberdade imprensa nian
ne ' e nia emerjente. Tuir
loloos, iha fulan fevereiru tinan 2007, tribunál New South
Wales afirma katak "Balibo 5 (ne ' e signifika, sira na ' in lima equipes
televizaun), no ho ró ka esfaqueado direta no la iha meiu ba batalla, atu nune
' e silenciar ninia esforsu sira atu tau iha movimentu ba tropa indonesia nian
ba Timor-Leste iha tinan 1975".
Maske soldadu sira ne ' ebé hetan neomeasaun mak tenke
halo negações, kestaun ida ne ' e kontinua sai ne ' ebé aas durante tempu ne '
ebé menus tebes, no desizaun husi Tribunal Nova Gales Sul nian ne ' e mai hosi
desizaun polísia Federál Austrália Nian hodi hanoin barak ona atu fó prova
kona-ba mate Balibo 5. Informasaun
ne ' ebé Eis-Ministru Yunus ne ' ebé sai nu ' udar suspeitu prinsipál ne ' e,
nu ' udar ezemplu, tenke dala barak nega kualkér envolvimentu iha incidente
Balibo 5. nia dehan ba sira ne '
e, maske nia no ninia ema n ' ebe servido iha Balibo, maibé iha momentu nia la
iha ne ʼ ebá. Maibé, maske fó
refutação ida ne ' e, nia naran sei asosiadu ho personagem husi Majór Andreas
suspeitava nia. Nune ' e mós mak
kazu ne ' e ho ex-governador jakarta, Sutiyoso, ne ' ebé mós iha servido iha
Timor-Leste, fo ' o refutação kona-ba sira nia involvimentu iha Balibo. Estranhamente, maske seidauk
comprovado envolvimentu no fo ' o refutação, bainhira Sutiyoso vizita ba
Austrália ne ' e, nia bele ba asaun no omisaun ne ' ebá.
Nu ' udar parte ida ne ' e, iha direitu ba monumentu
Deklarasaun Balibo mós bele hetan vistu edifísiu balu ne ' ebé mak aat liu no
negligenciadas. Parese êxodo
deserta ba Timor osidental hafoin peskiza iha 1999. Kona-ba la dook tebes ba monumentu iha
inskrisaun ne ' ebé halo Austrália atu hatudu narcisismo Balibo hafoin garante
ninia ezérsitu pós kaixa. Austrália
publika ho orgullu gravar iha parte rua ne ' e hodi afirma katak rai ne ' e ba
cangurus soldadu ne ' ebé primeiru to ' o iha Timor-Leste iha 1999 Septrember
atu salva demokrasia no asegura Timor-Leste. Maski
nune ' e, bainhira indonesia hola desizaun integra Timor-Leste nu ' udar
provínsia iha 1975, nasaun ne ' ebé reivindica vice-xerife EUA nian ida ne ' e
mós hanesan primeiru atu fó suporte ba indonesia.
Nu ' udar sidade ki ' ik, ema barak la moris iha Balibo. Hasoru malu iha altitude halo ho ne '
e difisil ba hela ba kuda ne ' e. Diferensa
ho Maliana ne ' ebé iha rai ' ik liu no ema barak iha área plana, ne ' ebé
permite ema ba kuda ne ' e, liu-liu fali kuda háre. Bainhira la hetan vizita ba vistu
atividade no ema-lubun husi sidadaun sira, estrada no uma parese deserta, ida
ne ' ebé iha tránzitu vi de ' it oan ki ' ik sira jogando.
Tanba ne ' ebé hetan iha planície Balibo ita bele haree
cênica furak natureza circundante. Durante
matan tomak bele haree, nia hateke foho verdejantes ho ornamento husi kalohan
branco tanba. Nu ' udar ida ne '
e, karik percebeu matan ida ne ' e ba norte, sei Tampat estensaun bee ba tasi
azul Oriente nian (iha filme Balibó 5, seascape dramatizada ba prezensa ema
boot ida ró funu mariña nian (iha lia-loos, tanba nia dook tebes, besik 15 km,
ne ' e sei difisil tebes atu haree prezensa ró funu iha hahan boot sira ne ' e, liu-liu karik ita-boot tenke
haree ba ó-nia isin-tanan).
Nune ' e mós timor-oan barak, ne ' ebé hela Balibó mós uza
militar indonesia uza hanesan ida ne ' ebé loron-loron nian iha loron ne ' e,
aleinde Tetum. Sidadaun ida ne '
ebé mak ha ʼ u haree ba asaun Balibo fotografar retratos, sorrindo saudasaun
iha indonesia. Infelizmente,
tanba tempu ne ' e, no tempu ensolarado transformou iha udan ne ' e, ami kedas
correram ba fronteira ho Timor-Leste iha Motaen, distritu Belu (besik 10 km
Balibo nian). Ida ne ' e tenke
halo atu nune ' e la ʼ o ba ho Balibo dificultado tanba rai monu no fatuk tanba
udan loloos.
Nune ' e, ita nia istória badak deskansa iha Balibo, maibe
iha tempu badak, maibé gratificante tebes.Pelumenus ha ʼ u bele imajina tok
oinsá no sente iha ambienti istórika iha rejiaun ne ' e. Imagino nu ' udar militar indonesia no
komunidades balu iha Timor-Leste barani atu integra nia territóriu laran luta
no arriscando nia vida iha rai ida ne ' ebé montanhoso. Ha ʼ u mós ha ' u bele imajina tok
oinsá bagamana lebaynya Austrália define ninia knaar iha Timor-Leste, no dala
balu, ne ' e dramatizando incidente iha Balibo no hasai di ʼ ak saida incidente
duranti tempu konflitu nian iha Timor-Leste atu fó presaun ba indonesia.
Enfrentando pontu de vista no atitude partidu oin-oin ne '
ebé bele hakarak desacreditar indonézia, medida hirak ne ' e la ' e, bandu ne '
e, maibé halo natureza integrada husi informasaun ne ' e. Filme Balibó nian iha loron 5 fulan
ami bele iha lisaun filme ne ' e mós labele uza nu ' udar meiu ida atu promove
no propaganda. Ba efeitu ne ' e,
sasán simples ne ' ebé ita-boot bele halo ne ' e halo filme ida hosi pontu de
vista indonézia. Iha istória
integrasaun Timor-Leste iha indonézia, ita labele la katak istória Indonézia
iha Timor-Leste sai nu ' udar ida ne ' ebé tuir loloos, entaun anote ne ' ebé
mak mosu ona nu ' udar nesesidade. Etapa
ida ne ' e mak efikás liu iha hamosu imajen ida ne ' ebé pozitiva indonézia
nian iha mundu internasionál no indonézia ne ' e bele mantein relasaun di ' ak
ho nasaun viziñu sira, hanesan Austrália no, klaru, Timor-Leste.
The Australia Ferderal Police (AFP)
The Australia Ferderal Police (AFP)
0 komentar:
Posting Komentar